Jump to content

Betty Friedan

Iwde to Wikipedia
Betty Friedan
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuDowlaaji Dentuɗi Taƴto
InditirdeBetty Friedan Taƴto
InndeBetty Taƴto
Innde ɓesnguFriedan Taƴto
Ɗuubi daygo4 Colte 1921 Taƴto
ƊofordePeoria Taƴto
Date of death4 Colte 2006 Taƴto
Place of deathWashington, D.C. Taƴto
Manner of deathnatural causes Taƴto
Cause of deathheart failure Taƴto
Place of burialSag Harbor Jewish Cemetery Taƴto
MarudeDaniel Friedan Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Janngi toSmith College, University of California, Berkeley, Esalen Institute, Peoria High School Taƴto
ResidenceGeorgetown Retirement Home Taƴto
Magnum opusThe Feminine Mystique, The Second Stage, The Fountain of Age Taƴto
Movementabortion-rights movement, Feminism Taƴto
Memba enPhi Beta Kappa Society Taƴto
Award receivedHumanist of the Year, National Women's Hall of Fame Taƴto

Betti Fridan ( /ˈ f r iː d ən , f r iː ˈ d æ n, . f r ɪ -/ ; 4 feebariyee 1921 – 4 feebariyee 2006) ko binndoowo e daraniiɗo rewɓe Ameriknaajo. Ko o ardii e dille rewɓe to leyɗeele dentuɗe Amerik, deftere makko nde o winndi e hitaande 1963 , wiyeteende The Feminine Mystique, ina heewi wiyde ko kañum ummini mbayliigu ɗiɗaɓuru rewɓe Amerik e nder teeminannde 20ɓiire. E hitaande 1966, Friedan wonti gooto e sosɓe, suɓaama hooreejo gadano Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Rewɓe (NOW), tawi faandaare mum ko addude rewɓe "e nder renndo Amerik hannde [e] jokkondiral timmungal e worɓe."

E hitaande 1970, caggal nde o woppi laamu gadano NOW, Friedan yuɓɓinii seppo rewɓe ngam potal e nder leydi ndii kala ñalnde 26 ut, ñalngu nguu woni hitaande 50ɓiire ko waylude doosɗe leydi Amerik, rokki rewɓe hakke suɓaade . Seppo ngenndiijo ngoo waɗii faayiida no feewi e yaajtinde dille rewɓe ; seppo ngo Friedan ardii to wuro New York tan, hawri ko e ko ina tolnoo e 50 000 neɗɗo.[1]

E hitaande 1971, Friedan naati e rewɓe mawɓe woɗɓe ngam sosde Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Politik Rewɓe . Friedan wonnoo kadi ko balloowo tiiɗɗo eɓɓaande waylude potal hakkeeji e nder doosɗe leydi Amerik, nde suudu sarɗiiji Amerik ƴetti (e woote 354–24) e Senaa (84–8, tawi 7 wootaaki) caggal nde pelle rewɓe ardii ɗe NOW e fuɗɗoode hitaande 1979. Caggal nde Kongres ƴetti kuulal ngal, Friedan wiyi ina jaɓa kuulal ngal e nder dowlaaji ɗii, o wallitnoo kadi waylude jojjanɗe rewɓe goɗɗe. O sosi fedde ngenndiire ngam ittude sariyaaji ruttaade kono caggal ɗuum o ñiŋi darnde rewɓe heewɓe rimɓe.

Ko o neɗɗo binndoowo e ganndo baawɗo wonde e nder leyɗeele dentuɗe Amerik, Friedan ina jokki e golle politik e wallitde haa e darorɗe kitaale 1990, o winndi defte jeegom. Gila e kitaale 1960, Friedan ina ñiŋa feddeeji polarizeeji e ɓurtuɗi, ɗi njiylotonoo ko pelle ko wayi no worɓe e jom en galleeji. Gooto e defte makko caggal ɗuum, The Second Stage (1981), ñiŋii ko Friedan yi’i ko ɓuri heewde e won e rewɓe.

Nguurndam gadano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Friedan jibinaa ko ñalnde to Peoria, Illinois, e galle Harry e Miriam ( Goldstein, ɓe galleeji mum en yahuud en diineeji ummorii e Hong Kong. Harry ina joginoo yeeyirdu jeewte to Peoria, Miriam ina winnda e hello renndo jaaynde nde baaba mum Friedan rafi. Nguurndam yumma makko kesam to yaasi galle ina wayi no ɓuri welde.

Nde o woni suka debbo, Friedan ina gollinoo e nder dingiral marxist en e dingiral yahuud en fof ; o winndi caggal ɗuum no o naniri seertude e renndo sakkitiingo ngoo e sahaaji, o naniri "yiɗde makko e tooñannge." ... ummorii ko e miijooji am e tooñanngeeji luulndiiɗi juulɓe". O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Peoria, o naati e jaaynde duɗal ngal. Nde ɗaɓɓaande makko ngam winndude column jaɓaa, kanko e sehilaaɓe makko njeegomo woɗɓe ɓe puɗɗii jaaynde binndol wiyeteende Tide school, nde life rather discusse .

Friedan naati duɗal jaaɓi haaɗtirde rewɓe Smith College e hitaande 1938. O heɓi njeenaari bursi e hitaande makko adannde ngam golle makko keewɗe e nder jaŋde. E hitaande makko ɗiɗmere, o woni e yiɗde yimre, o waɗi jimɗi keewɗi bayyinaaɗi e jaayɗe duɗal jaaɓi haaɗtirde. E hitaande 1941, o wonti hooreejo jaaynde wiyeteende SCAN (Jaayndeeji jowitiiɗi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Smith). Editorialuuji ɗii ɓeydii wonde politik e gardagol makko, ina ƴetta darnde tiiɗnde ngam haɓaade wolde, sahaa e sahaa fof ina addana luural. [1] O heɓi bak makko ko faati e ganndal hakkille . O hoɗi ko e galle Chapin e sahaa nde o woni to Smith. [2]

E hitaande 1943 o waɗi hitaande to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni, Berkeley ngam waɗde golle dipolomaaji e ganndal hakkille e Erik Erikson . O ɓeydii tiiɗnaade e politik, o jokki e jillondirde e marxist en (heewɓe e sehilaaɓe makko ko FBI wiɗti ɗum en ). E nder ciimtol makko, o wiyi wonde gorko mo o yiɗnoo e oon sahaa, ina ƴattoo mo ngam salaade Ph.D. fellowship ngam ɓeydaade janngude e woppude golle makko jaŋde.

Golle binndol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Betty Friedan ko Lynn Gilbert ƴetti foto mum e hitaande 1981
Fridan e hitaande 1987

Ko adii hitaande 1963

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal nde o yalti Berkeley, Betty wonti jaaynoowo e binndanɗe nano e senndikaaji gollotooɓe. Hakkunde 1943 e 1946 o winndii e jaaynde wiyeteende Federated Press e hakkunde 1946 e 1952 o golliima e jaaynde wiyeteende UE News . Ina jeyaa e golle makko, waɗde ciimtol e Goomu golle ɗe ngonaa Ameriknaaɓe e nder suudu sarɗiiji .

Ndeen o resii, Friedan woppitaa e jaaynde senndikaa UE News e hitaande 1952 sabu o reedu ɓiɗɗo makko ɗiɗaɓo. Caggal nde o yalti UE News o wonti binndoowo keeriiɗo e nder jaayɗe keewɗe, ina jeyaa heen Cosmopolitan .

E wiyde Daniel Horowitz, winndiyanke nguurndam Friedan, Friedan fuɗɗorii ko jaayndiyanke golle nde o fuɗɗii anndude tooñanngeeji e ŋakkere rewɓe, hay so tawii noon Friedan e hoore mum ina luurdi e ngool firo golle makko.

  1. "The Second Stage". The New York Times. November 22, 1981. Retrieved March 9, 2018.