Betty Friedan
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Dowlaaji Dentuɗi |
| Inditirde | Betty Friedan |
| Innde | Betty |
| Innde ɓesngu | Friedan |
| Ɗuubi daygo | 4 Colte 1921 |
| Ɗoforde | Peoria |
| Date of death | 4 Colte 2006 |
| Place of death | Washington, D.C. |
| Manner of death | natural causes |
| Cause of death | heart failure |
| Place of burial | Sag Harbor Jewish Cemetery |
| Marude | Daniel Friedan |
| Wolde | Inngilisjo |
| Janngi to | Smith College, University of California, Berkeley, Esalen Institute, Peoria High School |
| Residence | Georgetown Retirement Home |
| Magnum opus | The Feminine Mystique, The Second Stage, The Fountain of Age |
| Movement | abortion-rights movement, Feminism |
| Memba en | Phi Beta Kappa Society |
| Award received | Humanist of the Year, National Women's Hall of Fame |
Betti Fridan ( /ˈ f r iː d ən , f r iː ˈ d æ n, . f r ɪ -/ ; 4 feebariyee 1921 – 4 feebariyee 2006) ko binndoowo e daraniiɗo rewɓe Ameriknaajo. Ko o ardii e dille rewɓe to leyɗeele dentuɗe Amerik, deftere makko nde o winndi e hitaande 1963 , wiyeteende The Feminine Mystique, ina heewi wiyde ko kañum ummini mbayliigu ɗiɗaɓuru rewɓe Amerik e nder teeminannde 20ɓiire. E hitaande 1966, Friedan wonti gooto e sosɓe, suɓaama hooreejo gadano Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Rewɓe (NOW), tawi faandaare mum ko addude rewɓe "e nder renndo Amerik hannde [e] jokkondiral timmungal e worɓe."
E hitaande 1970, caggal nde o woppi laamu gadano NOW, Friedan yuɓɓinii seppo rewɓe ngam potal e nder leydi ndii kala ñalnde 26 ut, ñalngu nguu woni hitaande 50ɓiire ko waylude doosɗe leydi Amerik, rokki rewɓe hakke suɓaade . Seppo ngenndiijo ngoo waɗii faayiida no feewi e yaajtinde dille rewɓe ; seppo ngo Friedan ardii to wuro New York tan, hawri ko e ko ina tolnoo e 50 000 neɗɗo.[1]
E hitaande 1971, Friedan naati e rewɓe mawɓe woɗɓe ngam sosde Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Politik Rewɓe . Friedan wonnoo kadi ko balloowo tiiɗɗo eɓɓaande waylude potal hakkeeji e nder doosɗe leydi Amerik, nde suudu sarɗiiji Amerik ƴetti (e woote 354–24) e Senaa (84–8, tawi 7 wootaaki) caggal nde pelle rewɓe ardii ɗe NOW e fuɗɗoode hitaande 1979. Caggal nde Kongres ƴetti kuulal ngal, Friedan wiyi ina jaɓa kuulal ngal e nder dowlaaji ɗii, o wallitnoo kadi waylude jojjanɗe rewɓe goɗɗe. O sosi fedde ngenndiire ngam ittude sariyaaji ruttaade kono caggal ɗuum o ñiŋi darnde rewɓe heewɓe rimɓe.
Ko o neɗɗo binndoowo e ganndo baawɗo wonde e nder leyɗeele dentuɗe Amerik, Friedan ina jokki e golle politik e wallitde haa e darorɗe kitaale 1990, o winndi defte jeegom. Gila e kitaale 1960, Friedan ina ñiŋa feddeeji polarizeeji e ɓurtuɗi, ɗi njiylotonoo ko pelle ko wayi no worɓe e jom en galleeji. Gooto e defte makko caggal ɗuum, The Second Stage (1981), ñiŋii ko Friedan yi’i ko ɓuri heewde e won e rewɓe.
Nguurndam gadano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Friedan jibinaa ko ñalnde to Peoria, Illinois, e galle Harry e Miriam ( Goldstein, ɓe galleeji mum en yahuud en diineeji ummorii e Hong Kong. Harry ina joginoo yeeyirdu jeewte to Peoria, Miriam ina winnda e hello renndo jaaynde nde baaba mum Friedan rafi. Nguurndam yumma makko kesam to yaasi galle ina wayi no ɓuri welde.
Nde o woni suka debbo, Friedan ina gollinoo e nder dingiral marxist en e dingiral yahuud en fof ; o winndi caggal ɗuum no o naniri seertude e renndo sakkitiingo ngoo e sahaaji, o naniri "yiɗde makko e tooñannge." ... ummorii ko e miijooji am e tooñanngeeji luulndiiɗi juulɓe". O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Peoria, o naati e jaaynde duɗal ngal. Nde ɗaɓɓaande makko ngam winndude column jaɓaa, kanko e sehilaaɓe makko njeegomo woɗɓe ɓe puɗɗii jaaynde binndol wiyeteende Tide school, nde life rather discusse .
Friedan naati duɗal jaaɓi haaɗtirde rewɓe Smith College e hitaande 1938. O heɓi njeenaari bursi e hitaande makko adannde ngam golle makko keewɗe e nder jaŋde. E hitaande makko ɗiɗmere, o woni e yiɗde yimre, o waɗi jimɗi keewɗi bayyinaaɗi e jaayɗe duɗal jaaɓi haaɗtirde. E hitaande 1941, o wonti hooreejo jaaynde wiyeteende SCAN (Jaayndeeji jowitiiɗi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Smith). Editorialuuji ɗii ɓeydii wonde politik e gardagol makko, ina ƴetta darnde tiiɗnde ngam haɓaade wolde, sahaa e sahaa fof ina addana luural. [1] O heɓi bak makko ko faati e ganndal hakkille . O hoɗi ko e galle Chapin e sahaa nde o woni to Smith. [2]
E hitaande 1943 o waɗi hitaande to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni, Berkeley ngam waɗde golle dipolomaaji e ganndal hakkille e Erik Erikson . O ɓeydii tiiɗnaade e politik, o jokki e jillondirde e marxist en (heewɓe e sehilaaɓe makko ko FBI wiɗti ɗum en ). E nder ciimtol makko, o wiyi wonde gorko mo o yiɗnoo e oon sahaa, ina ƴattoo mo ngam salaade Ph.D. fellowship ngam ɓeydaade janngude e woppude golle makko jaŋde.
Golle binndol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko adii hitaande 1963
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Caggal nde o yalti Berkeley, Betty wonti jaaynoowo e binndanɗe nano e senndikaaji gollotooɓe. Hakkunde 1943 e 1946 o winndii e jaaynde wiyeteende Federated Press e hakkunde 1946 e 1952 o golliima e jaaynde wiyeteende UE News . Ina jeyaa e golle makko, waɗde ciimtol e Goomu golle ɗe ngonaa Ameriknaaɓe e nder suudu sarɗiiji .
Ndeen o resii, Friedan woppitaa e jaaynde senndikaa UE News e hitaande 1952 sabu o reedu ɓiɗɗo makko ɗiɗaɓo. Caggal nde o yalti UE News o wonti binndoowo keeriiɗo e nder jaayɗe keewɗe, ina jeyaa heen Cosmopolitan .
E wiyde Daniel Horowitz, winndiyanke nguurndam Friedan, Friedan fuɗɗorii ko jaayndiyanke golle nde o fuɗɗii anndude tooñanngeeji e ŋakkere rewɓe, hay so tawii noon Friedan e hoore mum ina luurdi e ngool firo golle makko.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "The Second Stage". The New York Times. November 22, 1981. Retrieved March 9, 2018.